Reinvestirana dobit Gordan HorbecRecimo da ste mali poduzetnik i vaše poduzeće je ostvarilo dobit u 2013. godini. Čuli ste da ako reinvestirate dobit, platit će te manje poreza ili ga nećete platiti uopće.

 

Reinvestiranje dobiti najjednostavnije možemo definirati kao „žrtvovanje“ vlasnikove zarade za dobrobit firme, odnosno umjesto da dobit isplatite sebi, vi donosite odluku da će te je ostaviti u poduzeću (reinvestirati) i na taj način poboljšati krvnu sliku poduzeća. Samim činom reinvestiranja, jedina promjena koja se događa jest da se vaša dobit, računovodstveno pripisuje temeljnom kapitalu i vi je više nikad nećete moći isplatiti. Taj iznos reinvestirane dobiti predstavlja poreznu olakšicu i izravno utječe na smanjenje poreza. Znači, novac je ostao na računu (niste ga isplatili sebi) i možete ga bez ikakvih ograničenja dalje koristiti u poslovanju. Bitno je za napomenuti da se sredstva u slučaju reinvestiranja ne moraju namjenski utrošiti, što znači da je izravni cilj ove mjere, zadržati novac u poduzećima i na taj način potaknuti razvoj. S druge strane, nepravednost ove mjere je što se poduzetnici moraju odreći svoje „nagrade za hrabrost“ - dobiti, da bi iskoristili olakšicu.
Reinvestirana dobit može se navoditi i kao instrument „osiguranja“ investicije, odnosno kao vlastiti izvor sredstava u nekom novom projektu. Najbolji primjer za korištenje navedenog je kod prijave poduzeća na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava kod državnih agencija, gdje možete navesti da svoj dio investicije pokrivate iz reinvestirane dobiti.

Pa kako to reinvestiranje zapravo funkcionira?

Prva pretpostavka je da ste u 2013. godini ostvarili dobit (bruto, računovodstvenu). Zatim je bitno vidjeti, da li su tokom godine isplaćivani predujmovi dobiti, jer za taj iznos neto dobit mora ostati u poduzeću. U tom slučaju nikako se ne možemo u potpunosti osloboditi plaćanja poreza (alternativa 1 iz tablice). Reinvestirana dobit ima izravan učinak na smanjenje porezne osnovice. U tablici koja slijedi, prikazuju se samo 4 od višestruko mogućih alternativa, koje jasno prikazuju utjecaj reinvestirane dobiti na porez, moguću dobit za isplatu, temeljni kapital i novac na žiroračunu.
Recimo da Vaše poduzeće na 31.12.2013. godine na računu ima 500.000 kuna, a upisani temeljni kapital iznosi 100.000 kuna, postavljene alternative imaju sljedeći učinak.

Alternativa 1. (maksimalno moguće reinvestiranje uz isplaćeni predujam dobiti)
Budući da ste tokom 2013. godine isplatili 50.000 kuna predujma, reinvestiranjem maksimalno mogućeg iznosa nikako ne možete u potpunosti izbjeći plaćanje poreza na dobit. Razlog je što na iznos isplaćenog predujma morate platiti državi 20%, tako da će u ovoj situaciji obveza poreza na dobit iznositi „samo“ 12.500 kuna. Nakon plaćanja poreza na računu će Vam ostati 487.500 kuna (500.000 – 12.500), a temeljni kapital će iznositi 537.500 kuna (100.000 + 437.500).
Ovom alternativom vlasnik svoju zaradu investira u poduzeće te dobit postaje djelom temeljnog kapitala te njemu ne preostaje više ništa za isplatu.

Tekst u cijelosti možete pročitati na portalu imam NOVAC. Autor portala Gordan Horbec osim što je poznati stručnjak iz područja računovodstva i financija na zanimljiv i vrlo jednostavan način približava nimalo jasne i vrlo zahtjevne pojmove. Poduzetnici mogu poslušati i njegove treninge 21 tema važna za pokretanje biznisa.

Dodaj komentar