mato_bartoluciUz radnu snagu pretežno starije dobi jedan od najvećih problema hrvatskog turizma je velik udio nekvalificirane radne snage. Sugovornik na temi bio je pročelnik Katedre za turizam, Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Mato Bartoluci. Neke procjene govore da je u turizmu komplementarnim djelatnostima kao što su, trgovina, promet, poljoprivreda i slično zaposleno oko 40.000 ljudi, što zajedno s takozvanom izravnim turističkim djelatnostima čini preko 10 posto zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu.

Glavni faktor uspjeha u turizmu su ljudski resursi, a zadovoljstvo gosta na prvom je mjestu. Gost odlazi i vraća se u destinaciju ukoliko je ispunjen ugodnim doživljajem. Tako bi barem trebalo biti. No, tema o kvaliteti usluge hrvatskog turizma usko je vezana za stručno osposobljavanje turističkih djelatnika. Obrazovana radna snaga je ključni čimbenik kvalitete turizma, a Hrvatskoj još nedostaje školovanog kadra. Rad na crno, vrlo niske plaće i konačno sklapanje ugovora na određeno vrijeme dovoljan su razlog da je interes za obrazovanje u turizmu prenizak. To je također velika šteta za hrvatsko tržište rada, smatraju stručnjaci, jer turizam kao dio tercijarnog sektora pokazuje sposobnost apsorbiranja viška zaposlenih iz sekundarnog sektora djelatnosti ali i određenog broja nezaposlenih na tržištu rada.

‘‘Danas u Hrvatskoj, u vršnoj sezoni kada imamo oko milijun registriranih i 300.00 neregistriranih gostiju velik je problem da nemamo dovoljan kontingent kvalitetne radne snage pa se taj problem rješava zapošljavanjem učenika, studenata osoba u mirovini te posebnim uvozom radne snage iz susjednih država. To najčešće nisu kvalificirane osobe za potrebe turizma’’ kaže pročelnik katedre za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Mato Bartoluci. Broj zaposlenih u takozvanim izravnim turističkim djelatnostima – ugostiteljstvo i posredništvo prema ukupnom broju zaposlenih ne zauzima visok udio, on se kretao u posljednjih desetak godina od 5,5 do 5,88 posto. Neke procjene govore da je u turizmu komplementarnim djelatnostima kao što su, trgovina, promet, poljoprivreda i slično zaposleno oko 40.000 ljudi, što zajedno s takozvanom izravnim turističkim djelatnostima čini preko 10 posto zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu. U ukupnom broju zaposlenih u djelatnosti hoteli i restorani udio visokoobrazovanih je 6 posto. Taj podatak zabrinjava uzme li se u obzir da se ti zaposleni nalaze većinom na vodećim pozicijama u hotelima. Koliko je situacija zabrinjavajuća pokazuju brojke Državnog zavoda za statistiku.

Uz turizam vezano 10% radnika

‘’U strukturi zaposlenih u hotelima i restoranima najveći udio, 50 posto , imaju srednje obrazovani zaposlenici. Oni čine gotovo pola broja zaposlenih u turizmu i stoga je jako važno posvetiti pažnju njihovom obrazovanju jer je očito da su oni jako često u kontaktu s klijentima i da o njima ovisi kako će turisti percipirati naš turistički proizvod i cjelokupnu ponudu. Također zabrinjava podatak da 11 posto ukupno zaposlenih čini nekvalificirana radna snaga. Upravo je to jedan od najvećih problema hrvatskog turizma, uz radnu snagu pretežno starije dobi i zaposlenu pretežno žensku radnu snagu“ objašnjava Bartoluci. Ti se problemi mogu smatrati posljedicom sezonskog zapošljavanja kada se javlja veća potreba za radnom snagom i stoga se povremeno zapošljavaju svi oni koji trenutno nemaju posao, bez obzira na razinu njihovog obrazovanja. ‘’Hrvatski turizam mora biti prepoznatljiv uz svoje prirodne resurse i kvalitetom usluge. Cijena koju možemo izgubiti zbog loše usluge vrlo je visoka s teškim posljedicama za gospodarstvo’’ dodaje Bartoluci. U Hrvatskoj je sustav školovanja znatno izmijenjen, ali se ne provodi kvalitetno na svim razinama obrazovanja. Naime, sve je manje učenika koji završavaju srednje škole specijalizirane za potrebna znanja u turizmu. Kao posljedica javlja se velik broj nekvalificirane radne snage koja tijekom sezone pruža usluge u turizmu. Također je relativno mali udio visokoobrazovanih stručnjaka u djelatnosti hoteli i restorani, a upravo bi te kadrove trebalo poticati na školovanje i usavršavanje.

Pad interesa za strukovne škole

Na sveučilišnoj i veleučilišnoj razini više fakulteta i visokih škola nudi mogućnost školovanja stručnjaka za različita područja turizma te je potrebno poticati mlade ljude da se obrazuju i svoja znanja stječu upravo u ovom području jer je Hrvatska razvijena receptivna turistička zemlja. Posebno je ozbiljna situacija u srednjoškolskom obrazovanju. Smanjio se broj učenika koji su završili turističku strukovnu srednju školu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u školskoj godini 2007/2008. strukovnu školu za ugostiteljstvo i turizam završilo je 3.809 učenika, što predstavlja pad od 6,5 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu. Bartoluci smatra da bi taj pad mogao biti rezultat slabe promocije strukovnih zanimanja te slabih mogućnosti zapošljavanja nakon završene srednje škole. U skladu s time, Ministarstvo turizma je započelo važan program poticanja obrazovanja i obuke kadrova u ugostiteljstvu i turizmu, prema kojemu se sredstvima Ministarstva turizma s jednakim iznosom pridružuju i županije kao osnivači srednjih škola, a isto vrijedi i kada je riječ o stipendiranju učenika i studenata, te sudjelovanju u opremanju školskih kabineta u školama za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu. ‘’Za kvalitetnu ponudu najvažniji resurs u turizmu su ljudi koji će kroz kontakt s turistima biti nositelji te ponude. Ministarstvo turizma i druge turističke organizacije, te posebno ugostiteljska poduzeća nedovoljno prepoznaju važnost kvalitetnog ljudskog resursa pa u turizmu radi velik dio neadekvatno obrazovane radne snage. Reforme školstva mogle bi donijeti promjene“ zaključuje Barotluci.

Slabosti hrvatskog turizma:

11 posto ukupno zaposlenih u turizmu čini nekvalificirana radna snaga
• radna snaga pretežno je starije dobi
•u ukupnom broju zaposlenih u djelatnosti hoteli i restorani udio visokoobrazovanih je 6 posto većinom na vodećim pozicijama u hotelima
•sve je manje učenika koji završavaju strukovne srednje škole specijalizirane za rad u turizmu

Autorica: Mirjana Fijolić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

* Tekst je objavljen u Poslovnom dnevniku 4. kolovoza 2010. 

Dodaj komentar