Pin It

nelikvidnostUvjeti nelikvidnosti gospodarstva, kada poduzeća kasne s plaćanjem dobavljačima, bankama, radnicima i državi tipičan je problem tranzicijskih zemalja. Pitanje je kako malo poduzeće može uspjeti u takvom okruženju. Ako kupci ne plaćaju na vrijeme, poduzeće će u prvo vrijeme imati problema s likvidnošću, a na duži rok će propasti. Kao i u većini tranzicijskih zemalja mala poduzeća u Hrvatskoj imaju ograničen pristup tržištima kapitala. Banke su također voljne davati kredite malim poduzećima samo u ograničenom obimu, jer se smatra da su mala poduzeća visokorizični dužnici. Druge mogućnosti koje malim poduzećima stoje na raspolaganju su izbjegavanje kupaca lošeg boniteta i korištenje neformalnih izvora financiranja, kao što je produženo plaćanje dobavljačima.

 

Slučaj jednog malog  poduzeća

Jedno malo poduzeće uvozilo je robu i prodavalo ju je velikim kupcima. Poduzeće je uspješno poslovalo, te su od njega koristi imali svi – vlasnica, radnici, kupci, dobavljači i država. Ali, jednog dana kupci su počeli kasniti s plaćanjem. Za vlasnicu nastaju veliki problemi. Potrebno je podmiriti obaveze prema državi i radnicima u kratkom roku. Dobavljači također traže novac za svoju robu.

Ovu situaciju najbolje opisuju riječi vlasnice poduzeća koju smo zamolili da opiše trenutnu situaciju u svome poduzeću:

Planiranje je u takvim uvjetima otežano i upravo je nemoguće napraviti čak niti polugodišnji plan. Neizvjesnost povećavaju tečajne razlike i promjene kamatne stope. Iz dobiti se financira PDV, carina, porezi i plaće (tekući troškovi), te plaćanje kupcima iz inozemstva. Štedi se u najvećoj mjeri, a razmišlja se o kratkoročnom kreditu. Cilj poduzeća je opstati na tržištu.

Dvije stvari u poduzeću ukazale su na problematičnu situaciju. U posljednjih 6 mjeseci iznos novca na žiro računu se smanjio te je znatno niži od optimalnog iznosa. Također se povećao iznos potraživanja od kupaca, što nije rezultat povećanja prometa već produženog vremena naplate potraživanja. 

Vlasnica poduzeća se u takvoj situaciji može boriti za opstanak poduzeća vrlo ograničenim sredstvima. Dodatna financijska sredstva mogu se dobaviti kratkoročnim kreditom ili se može produžiti vrijeme plaćanja dobavljačima. S druge strane poduzeće mora pažljivo birati s kojim kupcima će poslovati i istovremeno izvršiti pritisak na loše platiše.

Simulacijski model – odgovor na pitanje?

Vlasnica nije sigurna koja od ovih aktivnosti bi dala najbolje rezultate. Kako bi se dobio odgovor na to pitanje dizajniran je simulacijski model, koji  pojednostavljeno rečeno opisuje poduzeće kao niz matematičkih jednadžbi.

Simulacijski model možemo shvatiti kao besplatan poligon za učenje. Kao što piloti uče upravljati avionom u simulatoru leta, tako i simulacijski model omogućava menadžerima da vide posljedice svojih odluka u sigurnom okruženju. Model je korišten za analizu scenarija tipa "Što ako".

• Što bi se desilo kada bi poduzeće poslovalo sa svim kupcima, bez obzira na njihovu kreditnu sposobnost? Pokazalo bi se da bi poduzeće u tom slučaju sigurno propalo zbog nelikvidnosti. Čak ni korištenjem kratkoročnog kredita nije moguće preživjeti ako kupci ne plaćaju na vrijeme.
• Što bi se desilo kada bi vlasnica strogo pazila na izbor kupaca s kojima posluje? Pažljiv odabir kupaca povećava likvidnost poduzeća, ali s druge strane smanjuje promet. Ovdje pomaže agresivniji  marketing.
• Kako bi dobavljači reagirali kada bi se još više odugovlačilo s plaćanjem?  Pokazalo se da su dobavljači u ovom slučaju bili najvažniji za opstanak poduzeća, jer su pristali na produženo vrijeme plaćanja. Njihovo “razumijevanje” proizlazi iz želje da se zadrži poslovanje s kupcem, ali i zbog neefikasnosti hrvatskog sudstva zbog kojeg je utjerivanje dugova sudskim putem otežano

Vlasnica je iz početka bila sumnjičava prema simulacijskom modelu, ali je na kraju bila zadovoljna zbog njegovog korištenja. Budući da je i sama sudjelovala u razvoju modela ona smatra da je stekla bolji uvid u poslovanje poduzeća u cjelini. Također je istaknula da ju je korištenje modela potaknulo na temeljitije razmišljanje o mogućim odlukama i njihovim posljedicama, umjesto da donosi «ad hoc» odluke.

Mirjana_Pejic_BachU sljedećem nastavku teksta preporuke vlasnicima malih poduzeća kako izbjeći nelikvidnost.

Autorica: prof.dr.sc. Mirjana Pejić-Bach, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.


Dodaj komentar

Pratite nas

 facebook twitter youtube linkedin google

UNUTARNJE Slider vijesti